FAMOZNO: TOK STVARI
Što je u politici - stotinama smo to puta ponovili - legitimna stvar. Pod uslovom da vampiri imaju politiku - pogotovo politiku različitu od vladajuće - i još važnijim uslovom da su uopšte političari.
Nisam se začudio - ali sam se prekrstio i nogama i rukama - kad sam u Rotopalanci pročitao izjavu ex rektorke Ivanke Popović, citiram:
„Hvala studentima, ali sada mi preuzimamo.“
Ostavljam mogućnost da je Rotopalanka, u njenom poganom stilu, falsifikovala rektorkinu izjavu, ali ako nije, morao sam se zapitati: koji to vi (iz poštovanja prema rektorki, koja je pristojna žena, i neću dopisati „jebo ja vas“).
Pretpostavljam da je rektorka pod „mi“ mislili na ProGlas. Pitanje je šta bi to ProGlas preuzeo i šta bi sa preuzetim učinio, naravno pod uslovom da se studentarija najede gljiva ludara i prepusti stvari ProGlasu.
Činjenica je da u Srbiji neformalne grupe građana i pjesnika nedremano agituju i aktivno oblikuju politička zbivanja, ali ta su zbivanja bila i ostala upravo od sorte koja proizvodi ovo što nikad ovako nije bilo.
Osim toga, nacionalni agitatori i pjesnici operativnu izvjedbu svojih sumanutih političko-poetskih nebuloza prepuštaju političkim strankama, izazivačicama „ovog što nikad ovako nije bilo“, a zauzvrat dobiju određene kompenzacije. Osim Ćosića - koji nije odoleo izazovu upuštanja u politiku, pa prošao ko bos po trnju - svi ostali se drže podalje od terenske politike.
Stvar je jasna da jasnija ne može biti. Politiku moraju voditi političari, kao što avionima moraju upravljati piloti. Sve ostalo je amaterizam i politički sistem džamahirije u kome su svi sve. Videli smo kako je to završilo.
Kako me je moja Viber obaveštajna služba za protestacije obavestila, na velikom skupu u Nišu okupljenom studentstvu i građanstvu prigodne govorancije su održale sledeće političke persone dramatis - Miki Aleksić, Bojan Pajtić i Bodiroga. To bi bilo sasvim legitimno - u stvari iovako je legitimno, ali nije dobro - pod uslovom da Miki Aleksić nije prononsirani ljotićevac, koji je doskora zanosio muda Guzijanu Jeremiću, a da Pajtić ima bilo kakvu politiku.
Na niškom skupu se, kako rekoh, obratio i ex košarkaš Bodiroga, i to kako su me izvestili insajderi iz SPC - „ispred“ SPC.
Treba li reći da se nijednu od govorancija nisam udostojio poslušati. Već je četvrti mesec protestacija u toku. Neće to moći doveka ići u ovakvom formatu, vreme je već da studentski „plenum“ izađe u javnost s političkom platformom. Kakvom god. Napominjem da je jedina politika suprotna vladajućoj politici sledeća: normalizacija (nepriznavanje) odnosa s Kosovom, članstvo u NATO i ubrzane evropske integracije.
I da: platforma bi trebalo da insistira na obaveznom rasvetljavanju političke pozadine ubistva Zorana Đinđić. Ne bude li takve platforme - ne bude li je uopšte - pred vratima već čekaju novi Koštunica i novi Tadić.